Plućnjak – biljka za iskašljavanje i isceljenje rana
Popularni nazivi: plućnica, medunjak, džigerišnjak, gruđanka, kudravac
Opis: Zeljasta, višegodišnja biljka. Listovi su ovalni ili elipsasti, ponekad sa belim mrljama. Cvetovi su u početku crveni, zatim ljubičasti, a na kraju cvetanja plavi. Cveta u martu – aprilu. Ovo je medonosna biljka.
Staništa: Raste po šumama, vlažnim i senovitim mestima.
Upotrebljivi delovi: Cela biljka bez korena.
Aktivna svojstva: Kalijumove soli, salicilna kiselina, tanin, spuzaste materije, saponin, alantoin.
Sakupljanje: U vreme cvetanja. Listovi se mogu prikupljati i posle cvetanja. Dobro je da se sušenje obavi što pre, na suncu ili vrućem vazduhu.
Farmakološko dejstvo: Emolijens (sredstvo za umekšavanje), ekspektorans (za iskašljavanje), diuretik (podstiče mokrenje), ad strigens (izaziva stezanje sluzokože i kože), hemostatik (zaustavlja krvarenje), sudorifik (podstiče znojenje), vulnerarija (sredstvo za isceljenje rana).
Terapeutske indikacije: Grip, faringitis (upala ždrela), akutni i hronični bronhitis (akutno i hronično zapaljenje bronhija – dušnica), plućni TBC (tuberkuloza), hemoragija (jako krvarenje), febrilna stanja (groznica), dijareja (proliv), oboljenja urinarnog (mokraćnog) trakta, lezije (povrede).
Način upotrebe: 1 kašičicu (punu) dodati na 250 ml ključale vode. Ostaviti da odstoji 3 minuta. Piti 3 šolje dnevno.
Plucnjak je jedan od prvih vesnika proleca. Brao sam ga pre 20 dana i spravljao caj od nadzemnog dela sveze biljke jer mi je bas trebao, a sada cekam da izraste u vecim kolicinama po sumama i da ga osusim za kucnu apoteku. Stavio sam dve vrhom pune kasike sitno iseckanog svezeg nadzemnog dela plucnjaka u 300 grama vrijuce vode, poklopio i kuvao dva minuta na blagoj vatri, ostavio 40 minuta poklopljeno da se hladi, procedio i pio po 300 grama caja dva puta dnevno i ocistio bronhije i resio se kaslja.
Pored plucnjaka, ovih dana planiram da uberem vecu kolicinu nadzemnog dela jagorcevine (primula vulgaris), tj. one jagorcevine ciji su cvetovi iznikli iz same rozete listova, jer kod mene ne raste jaglika (primula veris) sa izdignutim cvetovima kao na maloj neznoj stabljici, pa smatram da je i ova vrsta koju zelim da uberem takodje lekovita za lecenje disajnih puteva. Ako smatrate da ova vrsta jagorcevine nije lekovita, molim vas da me o tome obavestite.
Sa zahvalnoscu i postovanjem,
Miroslav Nikolic