jul
16
2017

U kojoj hrani se skriva vitamin E?

Iako vam je verovatno prva asocijacija za dobar imunitet vitamin C, postoji još jedan, jednako bitan vitamin koji sa njim sarađuje – u pitanju je tokoferol poznatiji kao vitamin E. Zbog antioksidativnih svojstava vitamin E doprinosi zdravlju ćelija i celog tela, te su ga prozvali “vitaminom mladosti”.

Baš kao i vitamin C, tokoferol je snažni antioksidans. Za slobodne radikale, vitamin E je poput gromobrana – usmerava ih prema sebi, kako bi ih sproveo ka vitaminu C, te odstranio iz organizma.

Zašto treba unositi vitamin E?

Postoje mišljenja da većina bolesti nastaje dejstvom slobodnih radikala, stoga je vitamin E dobar u njihovoj prevenciji. Kao antioksidans, on neutrališe slobodne radikale, te ima važnu ulogu kod zaštite DNA od oštećenja. Bitan je i za održavanje i razvoj funkcija nervnog i mišićnog sistema.

Tokoferol u prevodu sa grčkog znači “onaj koji prinosi potomstvo”. On zaista ima veliku ulogu u procesu reprodukcije: poboljšava funkciju polnih organa kod muškaraca i žena, normalizuje hormone, lučenje estrogena i progesterona, doprinosi sazrevanju oocita, jajnih ćelija koje se oslobađaju iz jajnika u toku ovulacije.

  • Istraživanja su pokazala da vitamin E štiti LDL holesterol (“loš” holesterol) od oksidacije, što smanjuje rizik od pojave bolesti srca.

Sve ćelijske membrane u slučaju manjka vitamina E bivaju oštećene, a najuočljivije promene elektronskim mikroskopom vide se na mitohondrijama, te se usled manjka vitamina E mogu razviti megamitohondrije.

Ovaj vitamin može vam pomoći kod prevencije srčanih oboljenja, smanjenja LDL holesterola, podizanja imuniteta, sprečavanja malignih oboljenja (rak), abetalipoproteinemije (genetički poremećaj metabolizma lipida), gastrektomije, bolesti jetre i žučnog trakta, crevnih bolesti, kod cistične fibroze, pušenja i alkoholizma.

U kojoj hrani ima vitamina E?

Naš organizam ne proizvodi vitamin E, te je jedini način da ga unesemo kroz ishranu ili nanošenje na površinu kože pomoću kreme ili losiona.

Najbolji izvori vitamina E svakako su povrće i biljna ulja.  

Najviše ga ima u ulju šafranike, pšeničnih klica, u suncukretovom ulju i ulja kukuruznih klica. Proizvođači često dodaju vitamin E u ulja, tako da je on prisutan još u većoj dozi.

Sem ulja, vitamin E prisutan je i u semenkama suncokreta, bademima, orasima, kikirikiju i lisnatom zelenom povrću.

vitamin e-01.jpg
Bolje je uzimati vitamine iz hrane, nego iz suplemenata.
Po čemu se razlikuju oblici vitamina E?

Kako biste razumeli prirodu vitamina E, treba da znamo da on pripada grupi liposolubilnih vitamina.

Šta to znači?

Vitamine delimo na hidrosolubilne, odnosno rastvorive u vodi, i liposolubilne, ili rastvorive u mastima. Hidrosolubilni su vitamin C i vitamini B kompleksa, a liposolubilni su vitamini D, E, K i A. Kao liposolubilan, vitamin E se akumulira u masnom tkivu, mišićima i mišićnim organima.

Vitamin E je zapravo smesa hemijskih srodnih jedinjenja koji se nazivaju tokoferoli. Najpoznatiji i najvažniji od njih je alfa-tokoferol. Postoji veštačka i prirodna forma ovog vitamina.

Kako razlikovati prirodnu i sintetičku formu vitamina E?

„d“ – prirodna forma, aktivnija je od sintetičke;
„dl“ – sintetička, kako bi se kompenzovala niska aktivnost ove forme, vitamin E se dodaje u većoj dozi;

Prirodna forma vitamina E je aktivnija od sintetičke.  Preporučuje se uzimanje prirodne forme.

  • 100 I.U. vitamina E zahteva 67 mg prirodne forme, a barem 100 mg sintetičkog vitamina E.

Uz oznake „d“ i „dl“, često se pojavljuje grčko slovo alfa, koje takođe opisuje strukturu vitamina.

Sintetički „dl“ vitamin E postoji isključivo u alfa formi (dl-alfa tokoferol), dok prirodni vitamin E postoji kao alfa (d-alfa tokoferol) ili kao kombinacija alfa, beta, gama i delta, pa se on naziva mešani prirodni tokoferol.

Koliko vitamina E treba organizmu?

Preporučena dnevna doza je:

  • Stariji od 14 godina: 15 mg/d alfa-tokoferola
  • Doilje: 19 mg/d alfa-tokoferola
  • Deca 1-3  godine: 6 mg/d
  • 4-8 godina: 7 mg/d
  • 9-13 godina: 11 mg/d

Toksičnost vitaminom E i nedostatak istog veoma je retka. Tek dugotrajnom nepravilnom ishranom tokom nekoliko meseci mogu se pojaviti simptomi nedostatka vitamina E, a to su anemija, poremećaj apsorpcije masti, bolesti žuči, dijareja i slično.

Kad je reč o spoljašnjoj upotrebi, ne postoji količina koja bi mogla da škodi koži, ali treba obratiti pažnju i nanositi ga u obliku koji će se najbolje iskoristiti.

Kako je E vitamin rastvoriv u mastima, najefikasniji je u formi ulja.

  • Apsorpciju vitamina E pomažu: vitamin A, B1, B- kompleks, C, F, fosfor, selen, mangan, inozitol.
  • Apsorpciju odmažu: mineralna ulja, užegla mast ili ulje, holin i kontraceptivne pilule.

Otporan je na visoke i niske temperature, međutim, brzo se razgrađuje UV zracima, pa namirnice koje ga sadrže treba zaštititi od sunca.

Paradjz je odličan za salate, a bogat vitaminom E

Najčešći simptomi nedostatka vitamina E u telu su:

  • poremećaji i gubitak refleksa
  • poremećaji u osećaju za dodir i položaj tela
  • slabost i bolovi u mišićima
  • poremećaji u ravnoteži
  • nedostatak koordinacije pokreta
  • poremećaji u pokretanju očiju
  • poremećaji u vidu
  • smanjen životni vek crvenih krvnih stanica

Da li imate neke od simptoma manjka vitamina E u telu?

Najbolje je da obogatite vašu trpezu nekim od namirnica bogatih “vitaminom mladosti”.

Izvor

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *