Hrana životinjskog porekla
Postoje, dakle, životinje koje možemo jesti u izuzetnim slučajevima. Medjutim, pre nego što bi se koristilo meso u ishrani, treba uraditi dve stvari: ukloniti mast i krv. Zašto? Time se znatno smanjuje nivo holesterola i uzročnika bolesti. Ako je meso jedino što imamo za hranu, ono treba da bude sigurno i čisto. Izvadite svu masnoću i svu krv. Takvo meso se zove „koser meso“ ili „jevrejsko meso“. U njemu nema nikakvog ukusa. Ono što je ukusno u mesu je mokraća, krv i masnoća. Kada to izdvojimo iz mesa, to j e kao da jedemo gumu.
Šta sa drugim životinjskim proizvodima? „Jaja, sir i mleko su nam potrebni da bi nam kosti bile čvrste.“ Tako kaže industrija tih proizvoda. Da li znate da ljudi koji imaju najčvršće kosti jedu najmanje mlečnih proizvoda? Ljudi u Africi skoro ne jedu mlečne proizvode, a osteoporoza je tamo nepoznata bolest. Oni imaju prekrasne zube. Ljudi koji imaju najlošije kosti su Eskimi koji jedu sušenu ribu zajedno sa kostima. Tu ima mnogo kalcijuma i mnogo proteina. Kako doći do kalcijuma ako ne pijemo mleko?
Pogledajmo životinje sa najvećim kostima: slonovi, žirafe, nosorozi. Oni imaju velike i čvrste kosti. Da li ste ih nekada videli kako piju mleko? Oni ne piju mleko. Odakle im kalcijum? Iz istog mesta odakle se i nama preporučuje da ga uzimamo. Kalcijum nećemo jesti iz zemlje, mada su neki kao deca pokušavali da jedu zemlju. Telo ne može da iskoristi taj kalcijum. Ali biljka koristi kalcijum iz zemlje preko korena. Kada jedemo biljke, dobijamo kalcijum koristan za naše telo. Odatle slonovi, žirafe i nosorozi i maju tako čvrste i velike kosti.
Pogledajmo koja je razlika izmedju majčinog i kravljeg mleka. Imaju potpuno drugačiji hemijski sastav. Proteina ima 3 puta više u kravljem mleku, nego u majčinom. Ugljenih hidrata ima duplo manje nego u kravljem mleku, a to nama ljudima treba. Natrijuma i kalcijuma ima isto 3 puta više. To je vrlo jak sastav. Ovo mleko je namenjeno za telad koja imaju 25 kg kad se rode. U prvoj godini života njihova težina se 10 puta poveća. Tele se brzo razvija. Zato mu i treba jaka hrana. Sa druge strane, u prvoj godini života čovek se vrlo sporo razvija – samo 2-3 puta je teži. Zato je majčino mleko mnogo slabije. Dakle, kravlje mleko je za krave.
Sisari doje svoju mladunčad. Kada mladunce jednom bude odbijeno od sisanja, ono više nikad ne traži mleko. Ljudi su jedini sisari koji piju mleko i kada ih majka odbije od sise. Kravlje mleko nije stvoreno za nas. Stručnjaci se u tome slažu. Dr Osti je šef pedijatrije u bolnici Džons Hopkins. Ova bolnica je proglašena za najbolju u oblasti medicinskog istraživanja. Dr Osti je objavio 19 medicinskih knjiga o hematologiji i pedijatriji, i oko 250 naučnih radova. On kao direktor najvećeg centra za istraživanje kaže: „Nemojte piti mleko.“ On je stručnjak i lekari se s njim ne raspravljaju. Ostavimo mlečne proizvode ako ne želimo da se razbolimo od osteoporoze, infrakta i ako ne želimo da ubrzamo proces starenja. Preko mleka ćete doći do tih bolesti.
Možda ove informacije brišu iz vaše ishrane ono što najviše volite. Čime to može da se zameni? Ako jedemo sve različite boje u različitim grupama (voće, povrće, žitarice, orašasti plodovi) dobićemo sve. Ne dajte da vas industrija mlečnih proizvoda zaplaši da nećete imato dovoljno kalcijuma. Pokažite im sliku slona koji ima velike kosti, a koristi biljnu hranu.
Većina hrane koja je nama preporučljiva je alkalna. Meso i mlečni proizvodi imaju mnogo kiseline. PH vrednost naše krvi je alkalna, a ne kisela. Kada uzimamo hranu koja je kisela, naše telo se trudi da krv održi alkalnom. Telo izvlači iz naših kostiju alkalne materije da bi krv održala alkalnom. Mnogo mesa i mlečnih proizvoda zato može upropastiti naše kosti. Zato jedite različito obojenu hranu. Žitarice moraju biti dosta zastupljene u ishrani (crni hleb, pirinač, proja, kačamak i dr.). Tu hranu naše telo najviše voli.